Zoran Janković - 100. maraton, Kula, 22.08.2014.
PROFESORE, KULJANI, NAŠ DUBOKI NAKLON
Samo ću se na kratko vratiti u prošlost, da ne bi puno pisao o sebi, ali moram se malo osvrnuti. Pre dvadeset godina kada sam ušao u svet maratona, posle nekoliko meseci treninga, dočekali su me legende Borislav Dević, Goran Raičević, Vujadin Alempić, Drago Boroja, Zdravko Mišović (bez obzira što sam koji dan stariji od njega, za mene je bio osoba kojoj sam se divio zbog njgovih rezultata) i naravno, čovek koji je samo svojom pojavom izazivao divljenje Zoran Janković-Profa. Naravno uvek prisutna brada, impresivni rezultati u svim trkama, ali to mu ni onda nije bilo dovoljno. Uvek je bio u centru pažnje sa svojim pričama, a mi početnici na trkama upijali smo svaku njegovu reč, događaj, priču... Prvo mesto na 3.000 metara, a onda sledeće nedelje istrčanih 400 kilometara. Od čega je ovaj čovek, pitao sam se. Koliko sam se divio njemu, mogu samo da potvrdim sa činjenicom, da sam priželjkivao dan kada ću u nekoj trci uspeti da ga pobedim. I to se desilo tek prošle godine, posle dvadeset godina i činjenice da sam petnaestak godina mlađi, što me naravno ne sprećava da mu sa vremena na vreme nabacim da sam ipak brži od njega. Naravno sve je to šala, ali bolje je da vi to ne pokušavate.
Mislim da svako ko uspe da istrči 100 maratona, zaslužuje barem trku u njegovu čast. Zoki ne da to zaslužuje, već to se podrazumeva, pre svega što je od tih stotinu verovatno 80 istrčao ispod tri sata, a polovinu i brže od 2:40. Zaslužio je ovaj čovek svoju trku, ali nešto ne videh ljude iz Atletskog saveza da uveličaju ovaj događaj. Ljudi ovaj čovek ima više titula državnog prvaka nego većina nas trka.
Kada je, takođe veliki maratonac Drago Boroja, koji vodi računa o istrčanim maratonima svih nas objavio da je Profa istrčao 99 maratona, gotovo svi su bili ubeđeni da će se trka organizovati u Kuli, a ko drugi da je organizuje, već njegov učenik Zdravko Mišović. Na koliko su samo trka zajedno išli, iako to nikada neće reći, znam da Profa u Zdravku vidi svog učenika, ali i sina. Toliko su bliski, iako to možda ne deluje tako, ali takvi su oni. Bez obzira na takav odnos Zdravko je čovek velikog srca, humanista i u svemu daje sebe maksimalno...
Tako je bilo i u petak na prvoj maratonskoj trci u Kuli. Velikoj želji Kuljana maratonaca. Konačno su dobili svoj maraton i to kojim povodom. Profi u čast.
Iako je ova trka trebalo da bude trening trka i događaj posvećen Zokiju, od samog početka su krenule zamerke, oko termina, dužine staze, medalja... Naravno da se organizator svima trudio da izađe u susret, koliko je to moguće, jer jednostavno Zdravko je takav čovek, a samo ljudi koji organizuju trke znaju koliko to iziskuje ulaganja, a kada to radi jeedan čovek, odnosno veoma mali broj ljudi oko njega, to je već poduhvat.
Kada su oko pola pet počeli da pristižu trkači, Kuljanima su bila puna srca. Do Profe gotovo da nije moglo doći, mnogobrojni novinari, kamermani, kome to ne prija, a i zaslužio je. A kada su počele da pristižu legende koje se sa Zokijem poznaju duže nego sa članovima svojih porodica, koje su došle iz poštovanja prema ovom čoveku nikome nije ostao ravnodušan. Radni dan, trka posle podne, ali stotinak trkača iz Srbije, a poneki gost iz inostranstva, potrvdili su veličinu rada i doprinosa kulskih maratonaca.Predivne grupne slike pred start.
I konačno trka je krenula. Stotina trkača, vrlo brzo je ispunila celu dužinu staze od tri kilometra. Često je put bio i suviše uzak da se mimoiđu dve grupe trkača. Domaćini su davali podršku svima od samog starta i svašta je bilo u ponudi za okrepu od strane meštana. Trkači raspoloženi od samog starta zbijali su šale, većina je tu bila iz razloga prelepog jubileja, a ne trke, ali i to nije bilo ostavljeno po strani. Opuštena atmosfera, a Šašavi ultraši su bili šašavijiu odnosu na uobičajnu šašavost, ali teško je biti šašaviji od onih najšašavijih Somaratonaca. Tako da se svašta moglo videti na stazi. Raznorazne dosetke, sklekovi, neki balvani, a tek što im je tvrd taj kulski asfalt... sveopšte šašavilo. Polumaratonci završiše trku i niko nije padalo na pamet da se udalji, svi su bili oko okrepe, pomagali maratoncima davali podršku. A na okrepnoj stanici... svega, čaki i piva, gde to ima.
I onda erupcija oduševljenja, Profa ulazi u cilj sa Veljkom. Ima li šta lepše u karijeri sportiste trkača, kada znaš da su svi ti ljudi tu zbog tebe. Malo nas će imati tu priliku.
Niko nije dobio medalju na cilju, ali zato kulminacija večeri. Završnica u Planinarskom domu, bogatstvo na stolovima da se trkači povrate, trebalo je to sve nabaviti.
A vrhunac, svaki trkač je prozvan, uslikan uz dodelu medalje, a oni najbolji su osvojili i umetničke grafike. Na kraju erupcija, Profi poklon uručuje najpre njegov učenik, a zatim od Dragane Špehar i Zdravka Mišovića dobija upakovanu sliku. Svi vidimo da je slika, ali šta je na njoj. Kada ju je otpakovao portret Zorana Jankovića u dresu dok trči, tri anđela za koja većina nas zna šta predstavlja... Čovek je ovaj događaj zaslužio, a malo je ljudi sposobno da mu ga i priredi. Pravo je zadovljstvo poznavati vas i hvala vam na ovom prelepšom događaju i drago mi je što sam prisustvovao ovom delu istorije....
Mirko Erdelji, Sombor
25. Petrovdanski mini maraton, B.Palanka, 12.07.2014.
U organizaciji Sportskog saveza Bačke Palanke u subotu, 12. jula 2014, održana je tradicionalna 25. Petrovdanska trka u dužini 14 km. Takmičari su uz naklonjeno svežije vreme startovali u Bačkoj Palanci ispred pravoslavne crkve, u 18 sati, i preko Nove Gajdobre do pravoslavnog hrama u Gajdobri.
Učestvovalo je 73 takmičara uz učešće poznatih maratonaca. Prvi kroz cilj prošao je Saša Stolić iz Beograda, ispred Gorana Čegara iz Apatina, a Josip Major član ARK Somaratona opet na pobedničkom postolju, zauzeo je treće mesto.
Kod devojaka prva je prošla kroz cilj Tanja Stojanovski trenutno najbolja ultramaratonka u državi ispred Biljane Tadić i Bjanke Petković.
Iz Atletsko Rekreativnog Kluba Somaratona trčali su Đuka Čeljuska (5 mesto), Miloš Kesić (10 mesto), Arpad Šarkezi (48 mesto) I Aleksandar Krneta (60 mesto).
Sombor dobio prvu damu koja je istrčala maraton! - Novi Sad 28.06.2014.
U subotu 28. juna 2014. godine održan je peti po redu Noćni maraton u Novom Sadu. Specifičnost ove trke jeste što je start u 22 časa i što se trči po mraku i ovo je jedina zvanična noćna trka u Srbiji. Noćni maraton je izuzetno popularan, te je posle Beogradskog maratona, najmasovnija trka u našoj državi.
Na maratonsko trci na 42 km učešće je uzelo 87 trkača, a pobedio je Uglješa Nikolić iz Novog Sada. Za grad Sombor je najvažnija vest sa ove trke da smo dobili prvu damu koja je istrčala ovu najzahtevniju disciplinu, a 42 kilometra i 195 metara je za 4 sata i 43 minuta istračala Tijana Odobašić, član Ark ''Somaraton'' koja će biti zabeležena kao prva somborka sa istrčanim maratonom. Ovu distancu uspešno je završio i trener Ark ''Somaraton'' Sombor – Mirko Erdelji, sa vremenom 3 sata i 24 minuta.Somborci su bili veoma uspešni i na polumaratonskoj distanci od 21 kilometra na kojoj je učešće uzelo čak 640 polumaratonca iz 20 evropskih država. Josip Major član Ark ''Somaraton'' je ponovo bio odličan i trku završio kao drugoplasirani, sa manje od 2 minuta zapostatka za pobednikom Ivanom Miškeljinom iz Beograda. Miloš Kesić je trku završio kao osmi i time potvrio odličbne rezultate Somaratonaca ove godine. Polumaraton su istčali i Boško Jerković, Ilija Zvekanov, Aleksandar Marković, Mladen Aradalić, Aleksandar Krneta, Miroslav Vidojević i Siniša Stojanović, kao i dame Jelena Janjatović, Simana Matković i Jelena Stanimirović koja je istrčala svoj prvi polumaraton.
Na trci na 6 kilometara učestvovao je i Srđan Stojanović koji je na Noćnom maratonu imao svoj učesnički debi na nekoj zvaničnoj trci, što je dobra vest jer se i dalje nastavlja trend da se sve većo brpj ljudi priključuje trkačom pokretu u Somboru.
SOMaratonci trčali do Obrenovca i predali humantiranu pomoć, 22.06.2014.
Kako je i bilo ranije najavaljeno nedavno sredstva koja su bila namenjena za pobednike Somborskog polumaratona i Trke prijateljstva u Kuli su presumerana i iskorištena za pomoć poplavljenim područjima.
U nedelju 22. juna desetak maratonaca iz Sombora, Kule, Rume, Beograda i Celja je na simboličan način realizovalo ovu humanitarnu akciju. U 6 sati ujutro maratonci su krenuli da istrče razdaljinu između Sombora i Obrenovca u dužini od 200 km. Desetak maratonaca su se naizmenično menjali, tako da je svaki trkač istrčao između 20 i 30 kilometara. Posle 11 sati trčanja, negde oko 17 časova, pod pratnjom policije, maratonci su utrčali u centar Obrenovca, gde je ispred Doma kulture, predato 6 sušača za prostorije i sredstva za higijenu koja su kupljena od sredstava sakupljenih na ovim trkama.
Na ovaj način poslata je poruka da je najvažnije da posle ove prirodne katastrofe, ne smemo zaboraviti na ljude koji su najviše postradali i da je pomoć celog društva preko potrebna u narednom periodu.
Učesnici : Zdravko Misovic, Kula, Dragana Spehar, Ruma, Tanja Stojanovski, Beograd, Slobodan Leontijevic, Beograd, Slavko Krajncan (Celje, Slovenija) i Mirko Svilar - Backi Brestovac i somborci : Mirko Erdelji, Aleksandar Marković, Siniša Stojanović i Damir Marković.
35. Somborski polumaraton, 15.06.2014.
U nedelju 15. juna održan je jubilarni 35. Somborski polumaraton koji je ove godine oborio sve rekorde u masovnosti i potvrdio svoju veliku tradiciju i reputaciju najstarije ulične trke u Srbiji.
U nedelju je na ulice grada Sombora startovalo skoro 400 trkača iz 7 država regiona, a na trku je uspešno završio i trkač iz Atine, Grčka.
Zagrevanje za glavnu trku je bila Trka pužića gde je 50 najmlađih predškolaca uspešno istrčalo svoju prvu trku.
Na startu glavne polumaratonske trke našlo se 300 trkača, dok je 50 rekrativaca startovalo u Trci zadovoljstva.
Pobednik 35. Somborskog polumaratona je Danijel Fak iz Našica, Udruga zdravo trčanje – Republika Hrvtaska koji je 21 kilometar istrčao za 1 sat, 15 minuta i 53 sekunde, sa samo 6 sekundi zakašnjenja stigao je drugoplasirani - somborac član Ark ''Somaraton'' Josip Major koji je najveći deo trke trčao zajedno sa pobednikom, ali ipak je u poslednjim metrima trkač iz Hrvatske bio brži. Trećeplasirani trkač je bio Goran Čegar iz Apatina, pripadnik Vojske Srbije koji je na ovoj trci obeležio svoj veliki jubilej – 20 godina od početka trčanja koje je započelo baš na Somborskom polumaratonu.
Kod dama najbrža je bila Snežana Milošević iz Beograda sa vremenom 1:39:43, drugo mesto je osvojila Jamanta Šafranj iz Subotice, a treća dama koja je ušla u cilj je Danijela Cvetković takođe iz Beograda.
Sombor je još jednom bio najbolji domaćin jednog pravog spektakla te su prezadovoljni trkači koji su otišli iz našeg grada najveći rezultat cele ove manifestacije.